Češljugar

Češljugar, jedna od najraznobojnijih ptica pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva. Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14 dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se, skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka svojim kljunovima.

Obitavališta: Većinom obitavaju u nizinskim područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na visini čak do 2400 m.

Češljugari su krhke i osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa , izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima na repnim perima.

Duljina: 11 – 14 cm

Težina: 11 – 17 g.

Raspon krila: 21 – 25 cm

Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm

Uzgoj i briga:
Kao i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola zaštićena kako bi price imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko ljeta ptice imale sjenu od sunca.

U zaštićenom dijelu letarke postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vale iz gnijezda. Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu (lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde i pića.

Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane.

Nakon otprilike 14 dana mladi ptice napuštaju gnijezdo, i od tada za njih se brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog razdobja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg voca ( jabuka,kruška...),kao i dodatke minerala u hranu i vodu.

Tijekom jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice udebljaju sto nije preporučljivo.