Lažna trudnoća

Čest problem vlasnika izložbenih kuja predstavlja lažna trudnoća – pseudograviditet. Često se dešava da u jeku izložbene sezone kuja opusti vime. Ova trenutna eksterijerna mana se kod nekih sudija sankcionira i uzrok je slabijeg plasmana kuje. Lažni graviditet je posebno primjetan kod kratkodlakih kuja, jer se na njima lako uoči svaka promjena.

Pseudograviditet nije bolest, već ga prije možemo okarakterizirati kao stanje negravidne kuje, u kojem ona pokazuje znake trudnoće i skorog porođaja. Može se javiti i kod uparenih kuja koje nisu ostale skotne. Ova pojava se javlja 6-12 nedelja nakon estrusa, a najčešće po periodu koji karakterizira dužinu trajanja graviditeta – u vrijeme očekivanog porođaja. Posebno su problematične kuje kod kojih se ovo stanje javlja više puta u toku spolnog života.

Pseudograviditet nastaje kao rezultat poremećaja hormonske regulacije. Ova pojava se javlja sa padom nivoa progesterona i aktiviranjem prolaktina – hormona bitnim za laktaciju. On dovodi do nalivanja vimena i lučenja mlijeka, a također je uzrok promjene ponašanja kuje kod koje se javlja materinski instinkt. Kuja se po svemu ponaša kao da je gravidna: znatno je mirnija, sklona je gojenju, pravi «gnijezdo», privlači igračke u njega, a apetit je pojačan. Dolazi do povećanja vimena i lučenja mlijeka, a pred sam navodni porođaj kuje je uznemirena, cvili, a može se javiti i sluzavi iscjedak iz vagine.

Ako vlasnik nije siguran da li je kuja stvarno skotna ili je u pitanju lažni graviditet, treba je odvesti na veterinarski pregled. Ultrazvuk je korisna metoda kojom se može utvrditi odsustvo fetusa.

Terapija:
U principu se smatra da je ovo fiziološka pojava i u većini slučajeva uopće nije potrebna veterinarska intervencija. Ono što vlasnik može da uradi kada primjeti prethodno opisane pojave je da, prije svega, smanji količinu hrane. Hrana ne treba da bude mnogo tečna, već lako svarljiva i bez mnogo masti. Također treba pojačati fizičku aktivnost kuje. Ukoliko vlasnik primjeti da dolazi do spuštanja vimena može primjeniti terapiju preparatima na bazi joda. Vime se namaže jodom, pritom obavezno izbijegavati mazanje bradavica jer bi se njihovim masiranjem lučenje mlijeka još više pojačalo. Stimulaciju vimena, a posebno bradavica, kujinim lizanjem treba spriječiti. Obavezno pojačati higijenu cijelokupnog prostora u kojem ona boravi.

Po engleskim autorima A.P. Davidson i E.C. Feldman blago uskraćivanje vode, 6-10 sati (najbolje noću) može biti korisno. Ukoliko su navedeni simptomi izraženiji treba potražiti pomoć stručnjaka. Terapija je direktno usmjerena prema smanjivanju ili eliminiranju laktacije, jer se kao poslijedica zadržavanja mlijeka u vimenu može javiti mastitis, tj. upaljenje vimena. Mogu se koristiti neki preparati iz humane medicine na bazi ergot alkaloida koji dovode do prekida lučenja mlijeka. Po navedenim autorima, niske doze diuretika, tj. sredstva za izbacivanje tečnosti, mogu pomoći kod nalivanja vimena mlijekom. Kod izuzetno izraženih psihičkih promjena u ponašanju kuje može joj se pomoći davanjem blagih sedativa, ali uz obavezan savjet veterinara.

Hormonska terapija nije preporučljiva zbog moguće ponovne pojave lažne trudnoće, kao i pojave virilizacije kuje, koja podrazumijeva javljanje nekih osobina mužjaka. Kao krajnja solucija kuja se može podvrgnuti kirurškoj terapiji, tj. odstranjivanju materice i jajnika.