Respiratorni sustav

Crni i bijeli slijez

Pod pojmom slijez razlikojemo dvije različite biljke .- bijeli slijez (Althea officinalis) i crni slijez (Malva sylvestris). To su dvije različite biljke, ali spadaju u istu porodicu Malvaceae i sadržavaju slične aktivne sastojke - mukopolisaharidne sluzi. Bijeli i crni slijez potječu iz Azije i južne Europe, ali danas se mogu naći u svim predjelima umjereno-kontinentalnog pojasa.
Crni i bijeli slijez poznati su u Europskoj medicini i farmaciji još od vremena drevnih Grka i Rimljana.Od bijelog slijeza koristi se korijen (Altheae radix), dok se od crnog slijeza koriste listovi i cvjetovi (Malvae flos). Svi ti dijelovi tih dvaju biljaka sadržavaju velike količine sluzi, a macetarat koji sadržava sluzi crnog ili bijelog slijeza naziva se mucilaginozum.
Te sluzi su građene od određenih ugljikohidrata. One imaju umirujući učinak na suhi kašalj jer oblažu sluznicu blokirajući kontakt iritanska i receptora koji u centar za mozak šalju podražaj na kašalj. Također, macerat korijena bijelog slijeza i macetar listova i cvjetova crnog slijeza imaju i protuupalno djelovanje ublažavajući upalu dišnih putova. Bijeli i crni slijez dolaze u obliku čajeva i sirupa za oblažavanje suhog kašlja kod upale grla i za ublažavanje suhog iritantnog kašlja kod prehlada. Osim toga mogu se koristiti i za ublažavanje iritacija sluznice želuca kod gastritisa i peptičkih bolesti. Nuspojava nema, kao ni ograničenja uporabe.

Izvor Farmakologija

TRPUTAC (Plantago lanceolata L.)




Trputac je trajna zeljasta, vrlo česta livadska biljka. Pojavljuje se na svim livadama, u poljskim međama, uz rubove putova, u jarcima i na vlažnim plodnim tlima.
Neke od domaćih vrsta trpuca, koje su najrasprostranjenije, razlikuju se prema obliku lista i cvata. To su – ženski, širokolisni trputac (Plantago major L.), muški, uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) i srednji trputac (Plantago media L.).
Ženski trputac ima široke debele listove jajastog oblika, na širokoj peteljci. Muški trputac ima uske, duguljaste listove, koji se postupno sužavaju u široku kratku peteljku. Srednji trputac ima široke i ovalne listove.
Cvate od svibnja do početka rujna. Beru se listovi, od svibnja do kraja kolovoza - dok je biljka u cvatu i dok još sjeme nije zrelo.
Listovi se moraju sušiti (u tankom sloju) odmah nakon branja.

Korijen trpuca kopa se od sredine kolovoza pa sve do kraja listopada. Nakon vađenja, korijen se dobro očisti pa naniže na konac i tako suši.
Trputac sadrži: glikozide, saponine i gorke tvari, šećer, eterično ulje, klorofil, ksilin, vitamine A, C i K, željezo, kalcij, fosfornu kiselinu i sirišni enzim koji se nalazi u želučanom soku sisavaca i ljudi. Taj sirišni enzim, u zajednici s kiselinama, uzrokuje grušanje mlijeka u crijevima.
Trputac je odličan prirodni lijek kod kašlja, hripavca, plućne astme, upale plućnih vrškova, pa čak i kod tuberkuloze pluća.
Katar crijeva, probavne smetnje, želučane bolesti, crijevne parazite i krvarenje liječi svježe iscijeđen sok trpuca iz biljke u cvatu.
Svježi sok trpuca uzima se više puta dnevno (po jedna jušna žlica soka pomiješanog s pola jušne žlice ugrijane vode).
Kneipp preporuča trputac za čišćenje krvi, naročito kod kroničnih kožnih oboljenja.
Za opekotine
Listovi trpuca zgnječe se, premažu bjelanjkom i stave na opekotine.

Kod bolova u uhu
U uho se nakapa nekoliko kapi svježeg soka trpuca.

Za plućne bolesti
Trputac u obliku sirupa (dobije se u biljnim ljekarnama) preporučuje se onima koji boluju od plućnih bolesti, plućne tuberkuloze, onima koji teško dišu, kašljucaju i u prsima imaju prekomjeran sluzavi sekret.
Djeca uzimaju više puta dnevno po jednu čajnu žličicu trpučeva sirupa, a odrasli, također više puta dnevno - po jednu jušnu žlicu.
Široki trputac upotrebljava se isto kao i uskolisni trputac.
Čajni oparak od muškog, uskolisnog trpuca priprema se tako da se jedna čajna žličica svježih ili osušenih listova biljke prelije s dva decilitra uzavrele vode.
Pije se dva do tri puta dnevno - po dva decilitra, nezaslađeno i u gutljajima.

Svježi sok trpuca
Svježi sok trpuca, iscijeđen iz listova biljke u cvatu, zajedno s korijenom - koristi se za liječenje upale želuca i crijeva, probavnih smetnji i krvarenja organa za probavu.
Kao oblog - svježi sok trpuca pomaže kod glavobolje.

Liječenje rana i čireva
Poparite svježe listove trpuca pa ih sitno narežite. Tako priređen trputac nanesite na rane ili čireve. Rane će brzo zacijeljeti, a čirevi sazreti i očistiti se.
Kod uboda insekata
Kod uboda insekata (pčele, ose, komarci, muhe i slično) - ubodeno mjesto namažite sokom trpuca, a zatim prekrijte vatom ili krpicom dobro namočenom u svježi sok trpuca. Sok trpuca ublažit će bol i smanjiti otok.
Svježi sok dobijemo tako da listove trpuca operemo, sitno narežemo i u sokovniku iscijedimo. Taj sok dobro je pomiješati s medom. Uzima se 3 – 4 puta na dan po jednu žlicu.
Listove trpuca možemo jesti sirove (na salatu), kuhane (poput blitve, kelja ili kupusa) i začinjene maslinovim uljem i sitno narezanim češnjakom, ili kao varivo.
Liječenje zanoktica
Treba zgnječiti nekoliko listova trpuca i staviti na zagnojeni nokat. Već drugog dana rezultati će biti iznenađujuće dobri. Terapija se nastavlja do potpunog izlječenja neugodnih zanoktica.

Protiv parazita i nametnika u crijevima
Kod parazita i nametnika u crijevima preporučuje se uzimanje sjemena trpuca.

Trudnice, oprez!
Zbog jakog djelovanja trpuca, uzimanje njegovih preparata ne preporučuje se trudnicama.

Borislav Ostojić

preuzeto sa www.zzjzpgz.hr (tekst), www.cybermed.hr (slika)