Hibiskus...

Tropski hibiscus (hibiscus rosa sinensis) pripada porodici Malvaceae. Smatra se da potjece ili iz drevne Kine, ili sa Pacifickih otoka. Odatle se, zahvaljujuci migracijama stanovnika, te velikim geografskim otkricima i nakon toga uspostavljenim trgovackim putevima, rasirio po gotovo cijelom svijetu. U podrucjima tropske i suptropske klime uzgaja se vani, a u hladnijim podrucjima se goji kao loncanica i zimi se unosi unutra.

Hibiskus nije biljka teska za uzgoj, ukoliko se postuje nekoliko osnovnih pravila:

Temperatura:

Hibiskus najvise voli temperaturu od 15-27 C, kada bujno raste i cvate. Podnosi temperature do 0C i do 46C, ali u tim ekstremnim uvjetima samo prezivljava. Iznad 30-35C mnogi hibridi pocinju odbacivati pupoljke i prestaju cvasti. Na temperaturama ispod 12 C prestaje rasti i zapada u stanje mirovanja, iz kojega se budi kada temperatura naraste. Nekoliko sati moze podnijeti i nekoliko stupnjeva ispod nule.


Svjetlost:

Voli mnogo sunceve svjetlosti. Za najvecih ljetnih vrucina prija mu lagana hladovina. Ljeti je takodjer bolje da ima jutarnje sunce, a popodne sjenu.


Zalijevanje

Hibiskus ne voli jako vlaznu zemlju. Zalijevati treba tek kad se povrsina zemlje zasusi (unutrasnjost lonca u tom je trenutku i dalje vlazna). Tada treba zaliti obilno, da voda prodje kroz cijelu posudu i izadje van. Ukoliko je pod posudom podlozak za vodu, u njemu se ne smije dugo zadrzavati voda, jer to moze dovesti do truljenja korijena. Ako podlozak mora biti, stavite u podlozak krupni sljunak, tako da posuda stoji na sljunku, a voda se slijeva ispod sljunka.

Ukoliko se biljka prezasusi, listovi najprije izgube sjaj, a slijedeceg dana klonu. Biljku tada treba obilno zaliti nekoliko puta, sve dok se zemlja dobro ne napije, a najbolje je ostaviti je neko vrijeme u podlosku punom vode, dok listovi ponovo ne ocvrsnu.

Podignite lonac sa biljkom nakon dobrog zalijevanja, osjetite i pokusajte zapamtiti njegovu tezinu. Kad se povrsina zemlje zasusi, ponovo podignite lonac. Primijetit cete da je mnogo laganiji. Tada treba zaliti. Vremenom cete po boji zemlje (mokra zemlja je tamnija, suha svijetlija), te po tezini posude, moci tocno znati kada treba zalijevati.

Znak preobilnog zalijevanja je omlohavljelo lisce, isto onako kao kad je biljka previse dugo bila bez vode. Prva pomoc u tom slucaju je zaliti biljku otopinom: 9 dcl vode + 1 dcl varikine, dobro razrahliti gornji sloj zemlje i pustiti da se zemlja dobro osusi, a omlohavljelo lisce svo odrezati. Ne zalijevati sve dok je zemlja imalo vlazna. Za dva do tri tjedna, ukoliko korijen nije previse ostecen, primijetit cete mlade izdanke. Tada nastavit njegovati biljku normalno, uz veoma pazljivo zalijevanje.


Zemlja:

Zemlja mora biti dobro propusna i lagana, sto se moze postici tako da se u kupovnu zemlju za cvijece umijesa oko 1/3 perlita. Dobro je u zemlju umijesati suhih borovih iglica i suhog sumskog lisca. Teska, nepropusna zemlja velika je opasnost za hibiskus, jer je takva zemlja stalno vlazna, a korijen hibiskusa to ne voli.. Ph treba biti 6,2-6.5, sto je obicno ph kupovne zemlje za cvijece.


Posuda:

Posuda ne smije biti prevelika, opet stoga da zemlja u posudi nije dugo vlazna. Ako je posuda prevelika, mali korijen ne moze brzo popiti svu vlagu iz zemlje, i trune. Znak da je posuda postala mala je korijenje koje stane provirivati kroz rupice posude, ili, kad izvadite cijelu biljku zajedno sa zemljom iz posude, vidite da se korijen poceo motati u krugove na dnu posude. Tada treba presaditi, u malo vecu posudu, tako da izmedju ruba stare i nove posude bude 2-3 cm prostora.


Presadjivanje:

Izvadite biljku iz lonca zajedno sa zemljom. Ako se korijen poceo omotavati oko dna posude, vrijeme je za presadjivanje. Uzmite posudu koja je u promjeru oko 5-6cm sira od stare. Na dno stavite drenazni sloj debljine oko 2 cm, od sljunka, komadica stiropora, komadica cigle ili slicno. Zatim naspite malo zemlje, onda na nju postavite biljku, popunite zemljom prostor sa strane, dobro utisnite prstima, stavite malo zemlje i na povrsinu ukoliko je korijen gore ogoljen, i dobro zalijte. Presadjivanje mozete vrsiti u bilo koje doba godine, osim zime, kada ono nije potrebno, jer biljka usporava rast.


Prehranjivanje:

Da bi obilno cvao, hibiskusu treba cesto dodavati gnojivo. Najbolje je gnojivo u kome je omjer dusika, fosfora i kalika (N-P-K) u omjeru 2-1-3....no dobar je i omjer 2-1-2. To znaci da ce mu odgovarati gnojivo 16-8-24, ili 20-10-20, ili nesto slicno... Bitno je da je kod ta tri broja najnizi srednji broj, tj. fosfor, kojeg korijen hibiskusa ne voli u velikim kolicinama.

Od proljeca do jeseni prihranjivati treba cesto, najbolje jednom tjedno, u propisanoj dozi. Zimi, ukoliko je biljka na hladnom, ne treba uopce dohranjivati, a ukoliko je na toplom i suncanom, treba dohranjivati, ali rjedje i smanjenom dozom nego u periodu proljece-jesen.

Prihranjivati se moze i folijarno (prskanjem lisca otopinom gnojiva), i tada se moze koristiti i gnojivo sa visim fosforom.

Gnojivo obavezno mora sadrzavati i mikroelemente.

Ukoliko primijetite da je lisce vase biljke svijetlo zeleno, ili se na tamno zelenoj povrsini isticu svijetle zile, vasoj biljci treba zeljeza.


Orezivanje:

Orezivanje je veoma vazno za obilnu cvatnju. Vrsi se u rano proljece, nakon sto prodje opasnost od mrazeva, i prije nego biljka pocne ponovo rasti. Obavlja se tako da se porezu sve grane koje kvare izgled grma, a glavne grane se skrate za 1/3. Svaka orezana grana razgranat ce se vrlo brzo na 2-3 nove grane, a kako hibiskus cvate samo na vrhovima grana, to vise grana znaci i vise cvjetova.

Ukoliko je potrebno, hibiskus se moze orezati u bilo koje doba osim zime (ako prijeti opasnost od smrzavanja), s tim sto morate racunati na to da od orezivanja do cvata prodje oko 1,5 do 2 mjeseca. Moze se orezivati i postupno, granu po granu, na taj nacin necete imati prekid u cvatnji.

Stare biljke, koje nisu orezane vise godina, smijete orezati veoma nisko. Trebat ce im malo duze vremena, ali ce ipak oblikovati lijepi, mladi grm.

Orezivati se moze i korijen.


Njega ljeti:

Ljeti hibiskus voli laganu sjenu u srednjem dijelu dana. Domace vrste dobro podnose i sunce tijekom cijelog dana.

Jako voli prskanje lisca vodom. Lisce se smije prskati i kada je veoma vruce.

Prihranjivanje treba vrsiti jednom tjedno.

Poneke vrste odbacuju cvjetne pupoljke za najvecih vrucina. Njima treba osigurati vise hlada, uz jutarnje sunce.


Njega zimi:

Prezimiti moze na dva nacina:

Topla soba:

Nemojte ga unijeti u toplu sobu naglo, sa niske vanjske temperature, jer ce reagirati zutilom lisca. Najbolje je skloniti ga u sobu dok je vani oko 15 C, a u sobi se jos nije pocelo grijati. Ako je vani vec hladno, a u sobi se vec grije, morate ga prebaciti postepeno (neka stoji par dana unutra, u negrijanoj prostoriji).

Mora imati dosta svjetla, najbolje mu je mjesto uz prozor.

Ne smije biti uz sam izvor topline.

Ako je zrak u sobi suh (centralno grijanje), prskajte ga vodenom maglicom dva puta dnevno.

Prihranjujte jednom u dva-tri tjedna, zalijevajete tek kad je povrsina zemlje suha. Nemojte ostavljati vodu u podlosku.


Hladna soba:

Temperatura ne smije padati ispod 0C. Ne mora imati sunca, ali mora imati svjetlosti, moze i malo manje nego sto mu je obicno potrebno.

Dobro pazite kako zalijevate. Neka se zemlja dobro osusi, tek onda zalijte, i to samo malo. Ukoliko je temperatura niska, hibiskus ce odbaciti lisce i zapasti u stanje mirovanja. Tada mu je potrebno vrlo malo vode. Ako je ima previse, korijen ce mu istrunuti.

Ne prihranjujte.

U rano proljece ga orezite, stavite vani, pocnite prihranjivanje. Uskoro ce poceti bacati mlade izdanke.


Razmnozavanje:

Razmnozava se sjemenom i reznicama.

Sjeme se dobiva krizanjem. Razmnozavanje sjemenom ne daje onu vrstu od koje ste uzeli sjeme. Biljka dobivena iz sjemena nosi osobine oca, majke i ostalih predaka.

Razmnozavanje reznicom daje tocno onu biljku sa koje ste uzeli reznicu. Vrsi se bilo zakorjenjivanjem, bilo kalemljenjem. Neke se vrste ne mogu uspjesno zakorjenjivati, pa ih treba kalemiti na domace, otporne vrste. Oko 80% modernih hibrida moze se uspjesno zakorjenjivati.


Bolesti:

Najcesci nametnici su bijela musica, lisne usi i crveni pauk.

Bijelu musicu i lisne usi mozete unistiti domacim sredstvom: na litar vode stavite pola jusne zlice tekuceg sapuna, promuckajte i pospricajte po pupoljcima, gornjoj i donjoj plohi listova, narocito mladih listova (veoma je vazno pospricati svaki list, sa obje strane.), i to ponovite jos dva puta, u razmaku od tri dana. U istu svrhu i na isti nacin mozete upotrijebiti i neki kupovni insekticid.

Crveni pauk veoma je sitan i tesko se vidi golim okom. Nalazi se na donjoj plohi listova, u obliku sitnih, pokretnih crvenih tockica. Uzrokuje naglo zutilo lisca. Ne reagira na insekticide, za iskorijeniti ga trebate kupiti akaricid. Prskati takodjer sa obje strane listova.


Zanimljivosti:

- kako temperature padaju, cvijet hibiskusa mijenja boju ovisno o temperaturi i te promjene mogu biti veoma neobicne.

- ljeti, cvijet traje obicno samo jedan dan, u jesen i zimu traje 2, 3, pa i vise dana, ovisno o vrsti.

- zimi cvijet postaje manji.

- nakon sto se otvori, cvijet se obicno jako savije unazad, a zatim se tijekom prijepodneva vrati u ravan polozaj. Tu promjenu oblika imaju mnogi kultivari.

- neki hibridi mijenjaju boju tijekom dana.

- u svijetu ima mnogo ljudi zaljubljenih u ovu biljku. Mnogi od njih clanovi su Medjunarodnog udruzenja hibiskusara ( IHS )i svakodnevno razmjenjuju iskustva preko mail liste. Komunikacija je na engleskom jeziku. U udruzenju ima i nekoliko ljudi iz Hrvatske.

tekst preuzet sa www.free-st.t-com.hr, a na slici je moj hibiskus