Sjenice...

Cyanistes caeruleus - Sjenica plavić
Lophophanes cristatus - Ćubasta sjenica
Parus lugubris - Mediteranska sjenica
Parus major - Velika sjenica
Periparus ater - Jelova sjenica
Poecile montanus - Planinska siva sjenica
Poecile palustris - Obična siva sjenica

Vrapčarke (Passeriformes) su s oko 5.300 vrsta najveci red u razredu ptica.

Osobine:
Vrapčarke su u prosjeku u odnosu na druge redove ptica srazmjerno malene. Dužina tijela im se kreće od 8 cm (neke vrste iz porodice grmuša) pa do 120 cm (iz porodice rajskih ptica ili, poznate još i pod imenom rajčice). Mnoge vrapčarke su selice, samo neke iznimke ostaju cijelu godinu na istom području.

Ishrana:
Vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama. Te se ptice hrane gotovo isključivo voćem. Suprotno njima, svračci su mesožderi. Njihova lovina su veliki kukci i mali kralježnjaci kao primjerice, gušteri i miševi, koju prije jela pričvrste na trnje. S druge strane, rod krstokljuna iz porodice zeba živi isključivo od sjemenki crnogoričnih biljki. Taj rod je potpuno prilagođen toj vrsti hrane, tako da imaju prekrižen gornji i donji dio kljuna kojim, kao pincetom, vade sjemenke iz šišarki.Brljci ili nazivani još i vodeni kosovi rone u plitkim i brzim potocima. i love kukce, i time spadaju u rijetke vrapčarke koje zalaze u vodu.
Za manji broj vrsta je poznato, da se u pribavljanju hrane služealatkama. Tu spada i jedna vrsta poznatih Darwinovih zeba s otocja Galapagos. Te se ptice koriste štapićem ili trnom kaktusa da bi došli do kukaca koji žive u pukotinama kore stabala.

Sistematika:
Podjela vrapčarki nije konačna, i za laika je prilično nerazumljiva. U stručnim krugovima se vrlo kontroverzno raspravlja i prepire oko njihove podjele. Tako razni zoolozi navode različiti broj porodica u ovom redu. Male različitosti među velikim brojem porodica često ne omogućuju izričito razlikovanje.
_________________