Egzotično-male zvijeri

Mala lasica-Mustela nivalis L.
razred: Sisari (Mammalia L.), red: Zvijeri (Carnivora L.), porodica: Kune (Mustelidae L.)
Ovo je najmanja vrsta iz porodice kuna. Rasprostranjena je po cijeloj BiH. Izrasta u dužinu do 20 cm (od čega na rep otpada oko 3 cm). Teška je od 60-170 grama. Krzno je rđastocrvene boje, a po trbuhu i nogama svijetlije. Hrani se uglavnom miševima, sitnim pticama i jajima.Pari se neredovno tokom cijele godine. Okoti 5-7 mladih koji sazrjevaju sa 9 mjeseci. I pored šteta koje čini divljači, ima i korisnu stranu jer je efikasan lovac na miševe.




Velika lasica-Mustela erminea L.
razred: Sisari (Mammalia L.), red: Zvijeri (Carnivora L.), porodica: Kune (Mustelidae L.)
Veliku lasicu poznajemo još i pod nazivom hermelin. Dugačka je oko 40 cm (od čega na rep otpada oko 10 cm) a teška oko 300 grama. Vrlo je okretna i spretna životinja. Ljeti je rđastocrvena a po trbuhu bijela, dok je zimi potpuno bijela po cijelom tijelu osim vrha repa koji je crn.
Hrani se kao i kuna, s tim što pretežni dio ishrane podmiruje sitnim glodarima. U potragu za hranom ide i danju. Parenje nošenje i kočenje je istovjetno kao kod kune.



Tvor-mustela putorius L.
razred: Sisari (Mammalia L.), red: Zvijeri (Carnivora L.), porodica: Kune (Mustelidae L.)
Tvor (tvorić) živi u svim krajevima naše zemlje a naročito oko naselja. Naraste u dužinu do 60 cm (od čega na rep otpada oko 20 cm) a u visinu do 15 cm. Dostiže težinu do 750 grama. Tamnomrke je boje sa žučkastom poddlakom. Pod repom ima dvije smradne žlijezde čiji sekret koristi u svojoj odbrani.
Hrani se mesom manjih životinja i jajima ptica. Pari se od marta do juna a nosi 40-43 dana. Ženka na svijet donosi 3-7 mladih koji su u početku potpuno bijeli i slijepi. Sa pet mjeseci se osamostaljuju a sa 9 dostižnu spolnu zrelost.



Kuna zlatica-Martes martes L.
razred: Sisari (Mammalia L.), red: Zvijeri (Carnivora L.), porodica: Kune (Mustelidae L.)
Za cijelu porodicu su karakteristična vitka tijela, kratke noge i spljošteni oblik glave. Na prstima imaju vrlo oštre kandže. Očnjaci su vrlo snažni. Pri korijenu repa imaju smrdljive žlijeze kojima označavaju svoju teritoriju.
Mužjak kune zlatice izraste u dužinu do 80 cm od čega na rep otpada oko 53 cm a u visinu do 20 cm. Dostiže težinu do 1,8 kg. Ženke su manje i lakše. U gornjem dijelu i po nogama je tamnomrke boje dok je po trbuhu svijetlija. Pod vratom i prema prednjim nogama je zlatnožuta, po čemu je dobila i ime. Poddlaka, koja je zimi vunasta, je svijetlosmeđe boje. Oči i vrh nosa su smeđi. Tabani i jagodice su obrasli dlakom. Živi u dupljama drvećaili pukotinama stijena, gdje provodi dan dok uvečer kreće u lov. Hrani se zečevima, kunićima, miševima, puhovima, vjevericama, pticama i njihovim jajima. Uzima i hranu biljnog porijekla: maline, kupine, borovnice, jagode i sl. Odlično se penje zahvaljujući oštirim kandžama. Ima dobro razvijena osjetila.
Pari se u julu i avgustu ali se zametak ne razvija sve do januara ili februara (Embriotenija). Ženke koje nisu tokom ljeta oplođene pare se upravo u to vrijeme, ali se kod njih zametak počinje odmah razvijati, tako da i jedne i druge donose mlade u martu ili aprilu. Ženka donosi 3-4 mladih koji ostaju slijepi 5 sedmica te sišu do 2 mjeseca nakon čega prelaze na hranu koju im donosi majka. Mladi prvi put napuštaju gnijezdo u osmoj sedmici života. Kuna zlatica je dnevna odnosno jutarnja životinja.



Kuna bjelica-Martes fiona L.
je bliska rođaka kune zlatice. Stanovnik je pretežito krševitih predjela. Veličine je 64-76 cm a otprilike iste težine kao i kuna zlatica. Sveukupno gledajući, kuna bjelica je kompaktnija od kune zlatice. Dlaka je sivosmeđe boje sa vidljivom bjeličastom poddlakom. Pod vratom i na prsima ima bijelu lisu. Vrh nosa za razliku od kune zlatice je boje mesa a oči su crne. Tabani i jagodice prstiju su goli. Hrani se istovjetnom hranom kao i kuna zlatica a isti im je i proces reprodukcije.
Kuna bjelica za razliku od kune zlatice nije stidljiva životinja te se može vidjeti i blizu naselja, u parkovima, štalama, šupama, među složenim drvima itd. Također, za razliku od svoje rođake, nije tako spretna penjačica po drveću, na koje skače samo kad se osjeća u opasnosti. Više je aktivna u suton i po noći.